Šta donosi novi Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH?
- 8. August 2025.
- Objavio: admin
- Kategorija: Novosti
Jako važan korak za građane, privredu i evropsku budućnost BiH
| Savjet ministara Bosne i Hercegovine usvojio je Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH, s oznakom EI (usklađen sa direktivama EU). Ovo je važan korak ka usklađivanju zakonodavstva BiH s propisima Evropske unije, a dio je i šireg procesa u okviru Reformske agende i Plana rasta, koji BiH vodi ka jačim ekonomskim vezama i članstvu u EU. |
Šta ovaj zakon konkretno znači?
Ovaj zakon ne dolazi „ni iz čega“ – u BiH već postoje propisi koji uređuju sektor električne energije. Međutim, ovaj zakon uvodi niz konkretnih promjena i poboljšanja, naročito u pogledu otvaranja tržišta električne energije, povezivanja s EU tržištem i povećanja transparentnosti u snabdijevanju. Time se stvara osnov za osnivanje berze električne energije u BiH – mehanizma koji omogućava slobodnije formiranje cijena, veću konkurenciju među dobavljačima i dugoročno, povoljnije opcije za građane i privredu, odnosno veću ponudu. Uspostavljanje organizovanog tržišta i trgovina električnom energijom dan unaprijed i unutar dana, zatim berze električne energije koja će po ovom Zakonu biti u Mostaru, a što je preduslov za nominiranje NEMO (nominovani operator organizovanog tržišta električne energije) od strane DERK-a, otvara mogućnost spajanja tržišta električne energije sa susjednim zemljama. NEMO bi bio u većinskom vlasništvu NOS-a BiH, a ostali dioničari elektroprivredne organizacije i partneri. To je prvi uslov za potencijalno izuzimanje električne energija od taksi CBAM-a do 2030. godine.
Obzirom da će u BiH biti izazovno sve ovo uspostavati do 2026. godine, moglo bi biti dovoljno i da se donese Odluka o spajanju sa drugim tržištima jer je upitno da li BiH može do kraja godine usvojiti Zakon i završiti sve ove neophodne aktivnosti, tako da nas vjerovatno očekuje CBAM i na električnu energiju, bar do sredine 2026. godine, pod uvjetom da brzo donosimo odluke. Drugi način je da nam Energetska zajednica i Evropska komisija priznaju napor i oslobode BiH i druge državem a za šta je BiH, odnosno MVTEO BiH sa entitetskim ministrarstvima okoliša i energetike uputilo pismo – molbu Evropskoj komisiji za oslobađanje od primjene CBAM-a.
Drugi uslov je donošenje mape puta za MRVA i ETS sa godinom izlaska iz uglja, uspostava ETS-a, dugoročna strategiju klimatske neutralnosti do 20250. godine, čime bi električna energija bila oslobođena od taksi CBAM-a do 2030. godine.
| U početku, otvoreno tržište će najviše koristiti (elektro)privredi, ali se kroz razvoj tržišta očekuje da i domaćinstva dobiju pravo da biraju svog snabdjevača – baš kao što danas možemo birati operatera mobilne mreže. Dugoročno gledano, to znači da će građani moći birati povoljnijeg i kvalitetnijeg pružaoca usluge, u skladu sa svojim potrebama. Uspostavljanje berze je ključ za lakšu integraciju energije proizvedene iz OIE, a transparentnost koju donosi berza je najbitnija. |
Ono što je izrazito bitno je da se monopolski model ne miješa sa konkurentskim modelima koji donosi berza, i u smislu podzakonskih akata koji se nadovezuju na prijedlog ovog zakona da se proteže kroz pravni aspekat modalitet konkurentnosti i transparentnosti.
Pitanje cijena: Da li će električne energije poskupjeti?
Važno je naglasiti da je u BiH cijena električne energije, posebno za domaćinstva, među najnižima u Evropi. Prosječna cijena za domaćinstva u BiH se godinama kretala oko 0,15 KM/kWh i gotovo da se nije mijenjala posljednjih 20 godina, izuzev poskupljenja u posljednjih godinu dana (danas oko 0,18 KM/kWh). U poređenju, cijene u Hrvatskoj su porasle sa sličnog nivoa u 2007. godini na oko 0,28 KM/kWh u 2025. godini. U mnogim zemljama EU cijene su već i iznad 0,50 KM/kWh. Kakva nas budućnost čega, nije teško zaključiti.
| Planom rasta za BiH predviđeno je i navedeno da bi krajem 2027. godine cijena električne energije trebala pokriti rashode, odnosno odražavati troškove proizvodnje, što u prevodu znači novo poskupljenje struje jer uglja nema ili se ne kopa na efikasan način. |
Ako uzmemo u obzir i kupovnu moć građana, BiH se i dalje nalazi među najpovoljnijim zemljama u Evropi po pitanju cijena električne energije. No, s približavanjem EU tržištu, u narednim godinama se očekuje postepeno usklađivanje cijena sa tržišnim, što može značiti određena poskupljenja. Ipak, uspostavljanjem tržišta i berze, građanima će biti omogućeno da biraju najpovoljniju ponudu, što u konačnici vodi ka većoj stabilnosti i transparentnosti cijena, ali isto tako bi uspostava organizovanog tržišta i berze omogućila i stvorila pretpostavke za nove investicije u sektoru OIE. Uz dobar menadžment, stručne kadrove koji će voditi decentralizaciju tržišta možemo imati jeftiniju električnu energiju, efikasniju potrošnju energije, bolje upravljanje sistemom, trgovinske razmjene itd. Primjera radi, u Europi se dese i negativne cijene električne energije u određenim periodima zahvaljujući OIE.
Šta to znači za privredu?
Privreda BiH, posebno energetski intenzivne industrije, već je osjetila nagla povećanja cijena električne energije u prethodnim godinama, što je imalo domino efekat na cijene proizvoda i usluga. Novi zakon omogućava bolju predvidivost troškova, ali i otvara prostor za uvođenje modernih tehnologija, energijske efikasnosti i ulaganja u obnovljive izvore energije, zeleni hidrogen, skladištenja energije i sl.
Posebno važna novost je mogućnost uspostave nacionalnog sistema oporezivanja emisije CO₂ ili ETS-a, što je i predviđeno NECP-om BiH do 2030. godine. Formirana je Radna grupa od strane MVTEO BiH za uspostavu MRV i EU ETS u BiH u aprilu 2024. godine sa ciljem izrade Mape puta za uspostavu MRV, MRVA i EU ETS. Mapa puta je pripremljena. Važno je usvojiti ovu Mapu puta i krenuti dalje sa planiranim aktivnostima. Radnu grupe čine državne, entitetske i institucije Brčko distrikta BiH.
Ovo je izuzetno važno jer od 1. januara 2026. godine svi uzvoznici u EU morat će plaćati takse na emisije CO2 (a samim tim indirektno i izvoznici u EU će morati smanjiti izlazne cijene da bi ostali konkurentni na EU tržištima). Ukoliko BiH sama uvede ovaj sistem (odnosno interni sistem oporezivanja emisija CO2) , novac od tih taksi može ostati u zemlji, u fondovima koji bi podržavali domaću privredu u prelasku na zelenije tehnologije. Radi se o milijardama KM. Novi zakon je i preduslov za trenutno izuzeće električne energije od oporezivanja CO2 do 2030. godine, što može donijeti nagla velika poskupljenja električne energije ukoliko se sve navedeno ne usvoji i provede.
Korak bliže EU i evropskim fondovima
| Usvajanje ovog zakona je jedan od ključnih preduslova za pristup evropskim fondovima. To znači nove izvore finansiranja za projekte, infrastrukturu i podršku energetskoj tranziciji. Naravno, predstoji još dosta posla – izrada podzakonskih akata, modela za deregulaciju cijena i povezivanje sa evropskim sistemima – ali ovaj zakon predstavlja kamen temeljac u tom procesu, i važno je ne samo donijeti ga/usvojiti, nego i implementirati i primjeniti na terenu. |
Iako ovaj zakon u početku može značiti određena prilagođavanja i potencijalna poskupljenja, dugoročno gledano, donosi veće mogućnosti izbora, transparentnost i stabilnost. Za domaćinstva to znači veću kontrolu nad troškovima, a za privredu novu šansu za konkurentnost i razvoj. Na nivou države, ovo je još jedan korak bliže sigurnijoj, modernijoj i evropski usklađenoj energetskoj budućnosti, te integraciji u EU.
Bitno je napomenuti da će usvajanjem ovog Zakona biti potrebno usaglasiti i razne druge zakone u oblasti energetike, osim donošenja novih pravilnika i podzakonskih akata, ali isto tako i drugih važnih dokumenata poput Mape puta za pravednu tranziciju regiona bogatih sa ugljem, Mape puta za MRV i EU ETS, te Energetsko – klimatski zakon / zakonodavstvo što je obaveza iz Prilagođene ENC Uredbe o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime. Ovo nije jednostavno pitanje zbog komplikovanog načina donošenja odluka u BiH, ali ovo pitanje treba riješiti što je prije moguće. Ovo je planirano i Planom rasta, te zaključcima sa svih Odbora i pododobora između EU i BiH.
nLogic Advisory team