Analiza tržišta obnovljivih izvora energije u regionu Zapadnog Balkana

Za Evropsku uniju 2023. godina označava još jednu rekordnu godinu za solarnu energiju sa 55,9 GW instaliranih u 27 država članica, što pokazuje rast od 40% u odnosu na 2022. godinu. Ovo je treća godina zaredom da tržište EU ruši dosadašnji rekord, kao i treća godina zaredom s godišnjim stopama rasta od najmanje 40%. Posmatrajući ukupni instalisani kapacitet, on je na kraju 2023. godine veći za 27% u odnosu na godinu prije i ukupno iznosi 263 GW.

U posljednjem desetljeću došlo je do ekspanzije izgrađenih postrojenja na obnovljive izvore energije (OIE) i na Zapadnom Balkanu, a ta se promjena posebno osjetila 2023. godine na povećanju instalisanog kapaciteta solarnih elektrana.

Posmatrajući instalisani kapacitet solarnih elektrana u BiH, u 2023. godini je povećan ukupni kapacitet za 60%, u Sloveniji za 57%, u Hrvatskoj za 50%. Sličan je trend i u ostalim zemljama Zapadnog Balkana i u narednim godinama se najveća ekspanzija očekuje u instalisanim kapacitetima u solarnim elektranama, pogotovo u sektorima mikro, malih i srednjih preduzeća, domaćinstava, ali i generalno u industriji. Princip prosumera (proizvođača i potrošača električne energije) trebao bi u značajnoj mjeri povećati učešće OIE u bruto finalnoj potrošnji energije, odnosno dekarbonizaciji domaće ekonomije.

Posmatrajući instalisani kapacitet solarnih elektrana u BiH, u 2023. godini je povećan ukupni kapacitet za 60%, u Sloveniji za 57%, u Hrvatskoj za 50%. Sličan je trend i u ostalim zemljama Zapadnog Balkana i u narednim godinama se najveća ekspanzija očekuje u instalisanim kapacitetima u solarnim elektranama, pogotovo u sektorima mikro, malih i srednjih preduzeća, domaćinstava, ali i generalno u industriji. Princip prosumera (proizvođača i potrošača električne energije) trebao bi u značajnoj mjeri povećati učešće OIE u bruto finalnoj potrošnji energije, odnosno dekarbonizaciji domaće ekonomije.

Posmatrajući osnovne finansijske pokazatelje, postaje jasno zašto su vjetar i Sunce tehnologije za proizvodnju električne energije koje doživljavaju najveći procvat posljednjih godina. Posmatrajući EBITDA maržu u godinama od 2020. do 2022. u zemljama Zapadnog Balkana na uzorku od do 5 postrojenja po državama, ona je rasla i u polju solarnih elektrana u 2022. godini, te iznosi prosječno 48%, kod MHE iznosi 55% i kod vjetroelektrana 42%. Investicijski period još uvijek traje, tržište još uvijek nije stabilno, ni kod ugovora o otkupu električne energije ni sa strane investicije, gdje cijene npr. fotonaponskih panela variraju i do 50% u nekoliko mjeseci. Jedno je sigurno, da će sa razvojem svih segmenata u elektroenergetskom sistemu, razvojem upravljanja OIE i skladištenjem električne energije, ovo tržište tek doživjeti pravi procvat.