Stručnjak o efektima novog zakona o tržištu električne energije: Hoće li struja biti skuplja?

Uspostavljanje berze je ključ za lakšu integraciju energije proizvedene iz obnovljivih izvora, a transparentnost koju donosi je najbitnija.

Vijeće ministara BIH usvojilo je Prijedlog zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH, s oznakom usklađenosti s direktivnama EU – EI. Stručnjak za energetiku Nihad Harbaš kaže da se radi o važnom koraku na usklađivanju s propisima EU i dijelu šireg procesa u okviru Reformske agende i Plana rasta, koji BiH vodi ka jačim ekonomskim vezama i članstvu u EU.

– U BiH već postoje propisi koji uređuju ovaj sektor, ali ovaj zakon uvodi niz konkretnih promjena i poboljšanja, naročito u pogledu otvaranja tržišta električne energije, povezivanja s EU tržištem i povećanja transparentnosti u snabdjevanju – kaže Harbaš.

Formiranje cijena

Stvaraju se pretpostavke i za osnivanje berze električne energije u BiH, koja će omogućiti slobodnije formiranje cijena, veću konkurenciju među dobavljačima, a s većom ponudom i povoljnije opcije za građane i privredu. Harbaš pojašnjava da uspostavljanje organiziranog tržišta električnom energijom i berze električne energije u Mostaru otvara mogućnost spajanja tržišta sa susjednim zemljama, što je prvi uvjet za izuzimanje struje od taksi CBAM-a do 2030. godine.

– Izazovno je sve ovo uspostaviti do 2026. godine. Moglo bi biti dovoljno i da se donese Odluka o spajanju s drugim tržištima, jer je upitno da li BiH može do kraja godine usvojiti Zakon i završiti potrebne aktivnosti. Zato nas vjerovatno očekuje CBAM i na električnu energiju, bar do sredine 2026. godine, pod uvjetom da brzo donosimo odluke. Drugi način je da nam Energetska zajednica i Evropska komisija priznaju napor i oslobode BiH i druge države, a za šta je BiH uputila molbu Evropskoj komisiji za oslobađanje od primjene CBAM-a – dodaje Harbaš.

Uspostavljanje berze je ključ za lakšu integraciju energije proizvedene iz obnovljivih izvora, a transparentnost koju donosi je najbitnija.

– U početku, otvoreno tržište će najviše koristiti (elektro)privredi, ali se očekuje da i domaćinstva dobiju pravo da biraju svog snabdjevača, baš kao što danas možemo birati operatera mobilne mreže. To znači da će građani moći birati povoljnijeg i kvalitetnijeg pružaoca usluge – ističe Harbaš za “Avaz”.

Za građane, ali i privredu, ključno pitanje je hoće li struja poskupjeti. Harbaš podsjeća da je cijena u BiH među najnižima u Evropi i da se, posebno za domaćinstva, u posljednjih 20 godina gotovo nije mijenjala, ne računajući poskupljenja u posljednjih godinu dana.

– Planom rasta za BiH predviđeno je da bi do kraja 2027. cijena električne energije trebala odražavati troškove proizvodnje, što znači novo poskupljenje struje, jer uglja nema ili se ne kopa na efikasan način. S približavanjem EU tržištu u narednim godinama se očekuje postepeno usklađivanje cijena, što može značiti određena poskupljenja. Ipak, uspostavljanjem tržišta i berze, građanima će biti omogućeno da biraju najpovoljniju ponudu, pa dugoročno ovaj zakon donosi veće mogućnosti izbora, transparentnost i stabilnost, za domaćinstva veću kontrolu nad troškovima, a za privredu novu šansu za konkurentnost i razvoj – kaže Harbaš za “Avaz”.

Obnovljivi izvori

Organizirano tržište i berza trebaju stvoriti pretpostavke za nove investicije u obnovljive izvore, a Harbaš smatra da, s dobrim menadžmentom i stručnjacima koji će voditi decentralizaciju tržišta, možemo imati jeftiniju struju, efikasniju potrošnju energije, bolje upravljanje sistemom i bolju trgovinsku razmjenu.

– Primjera radi, u Evropi se dese i negativne cijene struje u određenim periodima, zahvaljujući energiji iz obnovljivih izvora. Privreda BiH, posebno energetski intenzivne industrije, već je osjetila nagla povećanja cijena struje u prethodnim godinama, što je imalo domino efekat na cijene proizvoda i usluga. Novi zakon omogućava bolju predvidivost troškova, ali i otvara prostor za uvođenje modernih tehnologija, energijske efikasnosti i ulaganja u obnovljive izvore energije, zeleni hidrogen, skladištenja energije i slično – kaže Harbaš.

PREUZETO; Dnevni Avaz