Da li ćemo uspostaviti sistem trgovine koji traži EU? U riziku smo od velikog ekonomskog udara

Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto (HDZ) je najavila uvođenje sistema trgovine štetnim gasovima. O kakvoj trgovini je riječ i šta bi ona značila za Bosnu i Hercegovinu?

Krišto je u ekspozeu istakla da se ovom trgovinom, kao i uvođenjem drugih modela za oporezivanje štetnih gasova može zaštititi okoliš. Napomenula je da je to jedan od načina kojim se može postići dekarbonizacija, a što je uslov Evropske unije.

Nihad Harbaš, izvršni direktor konsultantske kuće u oblasti energetike nLogic Advisory, u izjavi za Klix.ba je obrazložio o kakvom sistemu trgovine je riječ. Napomenuo je da se ovaj sistem trgovine (EU ETS) prvenstveno odnosi na ugljendioksid (CO2). EU ETS je uspostavljen 2005. i bio je najveći do 2021. kada je uspostavljen kineski ETS.

Šta je ETS

Cilj je da se emisije štetnih gasova smanje utvrđivanjem cijena zagađenja iz gasova s efektom staklene bašte. Sistemom su obuhvaćeni industrija, energetska postrojenja i aviokompanije u EU, Lihtenštajnu, Norveškoj i Islandu. ETS podrazumijeva da kompanije mogu jedna od druge kupovati i prodavati kvote ili “pravo da zagađuju”.

Kako su objasnili u Evropskom vijeću, emisijske jedinice ograničava EU, a kompanije mogu dobiti ili kupiti pojedinačne kvote. Kvota se vremenom smanjuje kako bi se postupno smanjilo zagađivanje. Kvote se kupuju na aukcijama i cijena ovisi od ponude i potražnje, a za neke kompanije su besplatne. Manja emisija znači manji trošak.

Aukcije se svakodnevno trguje na berzama, a postoji i direktna trgovina među kompanijama. Onaj ko ne iskoristi svoju kvotu, višak može prodati.

Harbaš je podsjetio da se Bosna i Hercegovina potpisivanjem Sofijske deklaracije obavezala na uspostavljanje EU ETS-a te da su započete aktivnosti na njegovom uspostavljanju, a na čemu rade Sekreterijat Energetske zajednice i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Također je podsjetio da je rok za uspostavljanje januar 2026., a da već krajem ove odluke treba donijeti formalnu odluku o uspostavljanju EU ETS-a.

Koliko kompanije znaju

Vanjskotrgovinsku komoru Bosne i Hercegovine (VTK BiH) smo pitali koliko domaće kompanije znaju o oporezivanju CO2 i sistemu trgovine štetnim gasovima. “Uprkos turbulentnim dešavanjima na globalnom tržištu u protekle tri godine, veliki dio izvozno orijentisanih kompanija je upoznat s nadolazećim promjenama povodom oporezivanja ugljika i načinom funkcionisanja ETS-a. Neke od njih čak provode i interne kalkulacije ugljičnog otiska na zahtjev kupaca iz EU, jer ovakvi tržišni uslovi kod naših najvećih partnera nisu počeli jučer. Sigurno da postoje i kompanije koje nisu upoznate s ovim pitanjem”, istakli su.

Shodno tome, najavili su da će ove godine nastaviti s edukacijama na ovu temu. Apelovali su na nadležna ministarstva da zajedno rade na ispunjenju uslova za uvođenje EU ETS-a.

Harbaš je istakao šta elektroprivrede rade po ovom pitanju i kako to utječe na cijene struje.

“Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EP BiH), koja ima najveći udio struje proizvedene iz termoelektrana u Bosni i Hercegovini, pristala je da na internom nivou uvede stavku cijena emisija CO2. Sporazum sa Sekretarijatom Energetske zajednice je potpisan tako da su troškovi za CO2 od 2022. uključeni u interne obračune EP BiH u cilju stvaranja internog fonda za potrebe dekarbonizacije”, naveo je.

Prema njegovim riječima, ovo znači da bi troškovi proizvodnje struje bili veći, što će utjecati na prodajne cijene struje i konkurentnost na tržištu, kao i na odluke o ulaganju u nove proizvodne kapacitete.

 

Također je napomenuo da je Sekretarijat Energetske zajednice isti zahtjev uputio Elektroprivredi Republike Srpske (ERS) i Termoelektrani Stanari.

“Za očekivati je da će i oni započeti s internim obračunom CO2. Cijena CO2 bi u Bosni i Hercegovini od početka obračuna, 2026. godine, bila šest eura po toni CO2, što je dosta niže nego u EU u kojoj cijena iznosi 90 eura po toni CO2. Osim proizvodnje struje, industrije cementa, čelika, željeza, aluminija i biogoriva – karbonski intenzivne industrije će se suočiti s potrebom za ubrzanom dekarbonizacijom”, naglasio je.

Koje će biti posljedice izostanka ETS-a

I u VTK i Harbaš su upozorili šta će se desiti ako Bosna i Hercegovina ne uspostavi ETS.

Iz VTK su poručili da će posljedice po domaću privredu biti, kako su naveli, fatalne, odnosno da će to značiti da će Bosna i Hercegovina biti pod Mehanizmom prekograničnog poravnanja emisije ugljika (CBAM).

“Primjenom ETS-a novac od trgovine emisijama ostat će u domaćem budžetu, a primjenom CBAM-a sredstva od oporezivanja roba ići će u budžet EU, kao neka vrsta granične takse, carine. Primjena CBAM-a na proizvode iz Bosne i Hercegovine bi kompanije učinila nekonkurentnima, a to bi dugoročno moglo biti pogubno za cjelokupnu privredu Bosne i Hercegovine. Nećemo biti cjenovno konkurentni i kupci će se okrenuti dobavljačima s povoljnijom ponudom”, naglasili su.

Harbaš je preciznije objasnio šta je to CBAM, šta je njegova svrha. “CBAM u osnovi predstavlja uvoznu taksu na pojedine proizvode iz zemalja koje nemaju uveden ETS. Unija ovim štiti svoju privredu od proizvoda nelojalne konkurencije, koji se uvoze iz država u kojima CO2 nije adekvatno oporezovan. CBAM je prvenstveno klimatska, a ne fiskalna mjera kojom treba da se pune evropski budžeti, što proizilazi i iz činjenice da se CBAM neće primjenjivati na uvoz iz onih država koje imaju sistem oporezivanja podudaran s EU ETS-om”, obrazložio je. Ukazao je na ono na šta su ukazali iz VTK, a to je da će CBAM značiti odliv novca iz Bosne i Hercegovine. “To će biti značajan udar na bh. ekonomiju, znajući da se 70 posto roba izvozi u EU”, dodaje. U VTK su podsjetili da je čest slučaj da kupci iz EU u posljednjih nekoliko godina pitaju bh. dobavljače za njihove strategije dekarbonizacije kako bi prognozirali izvjesnost saradnje.

Prilika za veliki kriminal

U sistemu trgovine štetnim gasovima moguć je veliki kriminal. To se prije nekoliko godine desilo u Francuskoj koja je zbog prevara u trgovini štetnim gasovima ostala bez 1,6 milijardi eura, dok je EU ostala bez pet milijardi eura. Naime, dozvole za ugljik kupovale su se u pojedinim državama bez PDV-a, a u drugim državama su se prodavale s PDV-om koji nije bio prijavljen poreskoj upravi. Za trgovinu je korišteno niz lažnih kompanija kako se prevara ne bi otkrila.

Izvor: klix.ba

 

Kontaktirajte nas

14 + 15 =

Đoke Mazalića 2,
71000 Sarajevo
+387 33 863 951
info@nlogic.ba