nLogic Advisory: Prva ekspertska “Think Thank” kompanija u Bosni i Hercegovini

Energetski sektor je jedan od najsnažnijih privrednih sektora Bosne i Hercegovine sa dugom tradicijom i velikim potencijalima i mogućnostima za dalji razvoj i ulaganja koji se mora planirati dugoročno na održiv način.

nLogic Advisory je ekspertska platforma, osnovana 2017. godine idejom bh. stručnjaka za energijsku efikasnost i obnovljive izvore energije, Nihada Harbaša.  Ideja Expert Hub-a ili Think Tank-a, koja okuplja stručnjake iz raznih oblasti poput inžinjera, pravnika, ekonomista, te ostalih tehničkih, prirodnih i društvenih nauka, ima za cilj pružanje stručnih i savjetodavnih usluga u oblastima energetike, energijske efikasnosti, obnovljivih izvora energije, zaštite okoliša, klimatskih promjena i generalno održivog razvoja. U nedostatku stručnih kompetencija i nedovoljno kvaliteta u klasičnim konsultantskim kompanijama, ideja Think Tank-a u razvijenim zemljama je već odavno zaživjela, te se kao takav model pokazao jako efikasnim.

Za Akta.ba, konsultanti Nihad Harbaš i Zina Jusić, govore o ekspertskoj platformi nLogic Advisory, aktuelnim temama energijske efikasnosti, obnovljivim izvorima energije, te realizovanim i trenutnim projektima iz navedenih oblasti.

Koja je osnovna djelatnost i koja su to područja djelovanja nLogic Advisory-a?

Harbaš – Područja na kojima djelujemo su energija, okoliš i klimatske promjene, od čega se fokusiramo na energijsku efikasnost, obnovljive izvore energije kao što su energija iz biomase,  biogasa, hidroenergija, solarna energija, zatim sve popularnije toplotne pumpe ili dizalice topline, kogenerativna postrojenja, ESCO modeli finansiranja, te generalno projekti prilagođavanja klimatskim promjenama.

Fokus energijske efikasnosti jeste na energijskim auditima i certificiranju. Tako su, rješenjem Federalnog ministarstva prostornog uređenja, eksperti nLogic-a ovlašteni za obavljanje energijskog audita i energijskog certificiranja zgrada, iz čega poizilazi obaveza posjedovanja energijskog certifikata koji shodno Zakonu o energijskoj efikasnosti svaka zgrada mora posjedovati, prije prijenosa prava vlasništva nad zgradom ili dijelom zgrade sa prodavca na kupca, ili prije stupanja na snagu ugovora o zakupu zgrade ili dijela zgrade. To je nova dimenzija vrijednosti samog stana ili kuće, odnosno cjelina koja vasniku donosi tržišnu prednost na vrijednost nekretnine.

Kroz platformu uvezujute stručnjake iz raznih oblasti – ko su članovi tima i koje su to oblasti? Šta ovakvo uvezivanje ima za cilj?

Jusić – Članovi tima su priznati stručnjaci Sekretarijata Energetske zajednice EnCT, Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA – International Renewable Energy Agency), UNDP-a EBRD-a i drugih međunarodnih institucija na čijim listama eksperata se i nalaze. nLogic Advisory ima saradnju sa svim relevantnim stručnjacima iz BiH i regije. Imamo uspostavljenu saradnju sa velikim brojem kompanija, nezavisnih konsultanata, akademskih radnika, kao i stručnjaka iz navedenih oblasti jugoistočne Evrope i šire. Uvezivanje ima za cilj razmjenu najboljih praksi te olakšavanje implementacije gdje imamo najviše poteškoće kako u ovom tako i u ostalim sektorima.

Koliko ovakav način uvezivanja doprinosi jačanju rada u određenim sektorima kao što je energetski i slično?

Harbaš – BiH jedina u regiji ima pozitivan bilans izvoza električne energije, te je osma zemlja u Evropi s aspekta hidropotencijala, koji trenutno koristi nešto preko jedne trećine ili oko 37%. Također, procjenjuje se da BiH ima velike potencijale za proizvodnju energije iz ostalih vidova obnovljivih izvora (vjetar, solarna energija, energija iz biomase, te geotermalna energija) na Balkanu, koji su ujedno i 30% veći od EU prosjeka. Pored toga, naša država ima i više od šest milijardi tona rezervi uglja, lignita i treseta. BiH uvozi naftu i plin. Iako postoje određeni kapaciteti za preradu nafte, BiH je skoro u potpunosti ovisna o Srbiji, Hrvatskoj, Mađarskoj i Crnoj Gori, dok se plin uvozi iz Rusije. Potencijal energijske efikasnosti se procjenjuje na nekih 10 milijardi KM, pogotovo u sektoru zgradarstva i industrije gdje je recimo cilj BiH bio da se do 2018. godine unaprijedi energijska efikasnost u industriji za 17% u odnosu na 2010. godinu. Ispunjavanje ovog cilja bi zahtjevalo investicije u ukupnom iznosu od oko 800 miliona KM.

Nedostatak jasne državne strategije, investicionih planova, te transparentnih procedura odabira investitora, već duže vremena predstavljaju prepreku značajnijim ulaganjima u energetski sektor, gdje vidite da je potencijal ogroman. S toga je iznimno važno da sinergijom sa našim partnerima i ekspertima radimo na reformi energetskog sektora u BiH prema najboljim praksama EU i regiona.

Koji su osnovni koraci za implementaciju mjera energijske efikasnosti za Bosnu i Hercegovinu?

Harbaš – Ono što bih prvo želio naglasiti jeste da je ključna teza energijske efikasnosti smanjenje potrošnje energije i troškova realizacijom određenih mjera, uz zadržavanje ili povećanje nivoa komfora, proizvodnju jednakog ili većeg broja proizvoda, itd. Znači, koristiti manje energije, a postići isti ili veći efekat. Samim tim energijska efikasnost nije štednja energije i novca jer štednja podrazumijeva odricanje. Primjenom mjera energijske efikasnosti komfor i produktivnost moraju ostati na istom nivou ili se čak poboljšati. Koraci pri realizaciji mjera energijske efikasnosti ogledaju se u zakonodavnom  okviru kao što je transponovanje EU direktiva u domaće zakonodavstvo,  zatim određivanju parametara potrošnje i troškova trenutnog stanja, analizi energetskih potreba i primjenjivih mjera, proračunu isplativosti primjenjivih mjera, osiguravanju finansijske konstrukcije,  implementaciji mjera i ostvarivanju krajnjih benefita poput energijskih i novčanih ušteda, koje će u konačnici doprinijeti i poboljšanju komfora življenja, povećanju konkurentnosti, itd. Sve se to može definisati kroz energijski audit ili studiju isplativnosti. Uradili smo preko 500 takvih analiza i ustanovili da su potencijali značajni, te da se mogu smanjiti troškovi za energiju i do 50%, odnosno upoloviti račun na godišnjem nivou.

Kakva je upotreba obnovljivih izvora u BiH?  Kakva je trenutna situacija sa upotrebom vjetra, hidroenergije i solarne energije?

Harbaš – Zacrtani cilj Bosne i Hercegovine o bruto finalnoj potrošnji energije iz OIE u 2020. godini iznosi 40%. Trajektorija na kojoj se BiH sada nalazi nije u potpunosti jasna, jer naša država nema precizne podatke o udjelu energije iz OIE u bruto finalnoj potrošnji. Procjene urađene od strane Sekretarijata energetske zajednice ukazuju na procenat od oko 42% udjela OIE u bruto finalnoj potrošnji energije. To znači da je BiH već sada ispunila svoj cilj. Međutim, tu treba biti oprezan pogotovo u segmentu energije za grijanje i korištenja biomase, odnosno ogrjevnog drveta u domaćinstvima gdje su dostupni podaci vrlo upitni, a imaju jak utjecaj na ukupni bilans bruto finalne potrošnje energije iz OIE u BiH. Tako se prema zadnjem energetskom bilansu kojeg je izradila Agencija za statistiku pojavljuje udio od nekih 25% obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji što je uzrokovano smanjenjem udjela biomase, odnosno ogrjevnog drveta u energetskom miksu. Zadnje analize ukazuju na oscilaciju u proizvodnji i potrošnji električne energije iz obnovljivih izvora u BiH, najviše u zavisnosti od velikih hidroelektrana. Sekretarijat Energetske zajednice je izradio Studiju o sveukupnim ciljevima do 2030. (EE, OIE, smanjenje emisija stakleničkih gasova) koja definiše ciljeve od 32,5 % udjela OIE, od čega bi BiH trebala dostići cilj od 50% udjela u bruto finalnoj potrošnji.

Napredak u izgradnji postrojenja za generisanje električne energije iz OIE je vidljiv, ponajviše uspostavljenom sistemu poticaja, tzv. feed in tariffe – FiT, koje su već prevaziđene u EU, ali i regiji, pa se sada i BiH priprema za novi sistem poticaja putem aukcija ili kombincije sa FiT-om. Trenutno u sistemu poticaja u BiH je izgrađeno i spojeno na mrežu oko 250 postrojenja ukupne instalirane snage od oko 200 MW od čega prednjači hidro-po snazi, zatim vjetar, te solar-po broju malih i srednjih solarnih elektrana sa najprivlačnijim poticajima, zatim, biogas, biomasa, te ostala postrojenja.Veliki vjetroparkovi tek treba da uđu u elektroenergetski sistem.

Da li trenutno radite na razvoju nekih projekata od značaja za zajednicu?

Jusić – Vjerujemo da su svi naši projekti koje realizujemo značajni za našu zajednicu, ali i za svakog pojedinca. Na osnovu izrađenog energijskog audita, što je jedna od usluga koju mi pružamo, planiraju se dalje aktivnosti i sredstva za implementaciju mjera energijske efikasnosti u javnim objektima poput škola, vrtića, itd. Mnogi primjeri su pokazali da na osnovu audita izvedene mjere su donijele djeci i nastavnicima u školama mnoge radosti pa recimo ne moraju sjediti u jaknama tokom zimskih perioda, smanjen je i broj bolovanja i odsustva sa nastave, smanjenjeno zagađenje tamo gdje je korišten ugalj, itd.

Od izuzetne važnosti za lokalnu zajednicu je i izrada strateških planova poput SEAP-a, SECAP-a, LEAP-a i drugih koje radimo za lokalne zajednice širom Bosne i Hercegovine. Sve to predstavlja razvojno-planske dokumente koji na osnovu procjene stanja okoliša i energije, utvrđenih problema i prioriteta, te definisanih aktivnosti doprinosi unapređenju stanja lokalne zajednice. Cilj izrade ovih dokumenta je da se promoviše javna svijest i odgovornost za zaštitu čovjekove sredine, te poveća javna podrška investicijama u ovoj oblasti, kroz uključivanje šire javnosti u proces planiranja i izrade dokumenta. Pored toga cilj je i dobiti odgovarajući dokument u cilju pristupa finansijskim sredstvima iz domaćih i inostranih izvora kojih je sve više iz oblasti energije i klime.

Koliko su naši građani osviješteni po pitanju energijske efikasnosti? Koliko je ustvari značajno da budu osviješteni?

Jusić – Svijest građana nažalost još uvijek nije na nivou na kojem bi trebala biti. Većina građana mišljenja je da se sa implementacijom mjera energijske efikasnosti moraju odreći nečega da bi postigli uštede. Manji broj građana koji jesu osvješteni opet imaju mišljenje da je energijska efikasnost skupa i da iziskuje dodatne troškove. Veoma značajno je djelovati na jačanje svijesti građana i poticati promociju energijske efikasnosti. Ono što uvijek naglašavamo kroz naše aktivnosti, ali i u komunikaciji na društvenim mrežama je da se malim koracima mogu usvojiti zdrave promjene, kao što su zamijena sijalica sa žarnom niti sa LED sijalicama i sl. a koje će u konačnici doprinijeti energijski efikasnom ponašanju.

Na listi ste eksperata Sekretarija energetske zajednice iz oblasti energijske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, kako Sekretarijat gleda na članice i koliko pomaže zemljama na Zapadnom balkanu?

Harbaš – Sekretarijat je neka vrsta Evropske Unije za zemlje Zapadnog balkana i dosta radi na transponiranju direktiva i politika iz oblasti energetike, a pogotovo energijske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Rekao bih da je najznačanija uloga Sekretarijata povezivanje i okupljanje zemalja Zapadnog Balkana, ali i Ukrajine i Gruzije da diskutuju i razmjenjuju iskustva i najbolje prakse u oblasti energetike. Tako imate 2-3 sastanka na nivou godine iz svake oblasti uz niz stručnih radionica sa temama koje tek dolaze poput aukcija u OIE. Jaka uloga je i Međunarodne agencije za obnovljive izvore (IRENA) koja također ima dosta aktivnosti na području Zapadnog Balkana. Njihova uloga je jako bitna i uz ostale donatore, a prije svega EU dosta pomažu u izradi strateškog i zakonodavnog okvira, te upozoravaju članice na kašnjenja i pogrešan put u procesu dekarbonizacije društva. Tako imate slučaj u BiH da nekoliko godine nismo imali energetsku strategiju ili zakone o električnoj energiji i gasu na državnom nivu, itd. na što Energetska zajednica već neko vrijeme ukazuje i upozorava. Ona je ustvari test pristupa Evropskoj uniji jer će se, ukoliko BiH postane ravnopravna članica, država morati pridržavati pravila igre EU u cilju ravnopravnosti i mogućnosti običnim građanima da investiraju pojedinačno ili grupni u projekte OIE.

Da li možete izdvojiti neke uspješne programe ili projekte vezane za energijsku efikasnost?

Harbaš – Rekao bih da su iskustva  generalno pozitivna, ali je jako puno posla pred nama. Većinom je do sada rađena priprema i kreiran povoljan ambijent za ulaganje u EE. Mišljenja sam da uspješnost programa treba mjeriti u zadovoljstvu njegovih korisnika, a ta zadovoljstva mogu biti različita, recimo u vidu plata radnika koji rade u području energijske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, presijecenju vrpce prilikom rekonsturkcije javnih objekata, podizanja nivoa komfora, smanjenja budžetnih izdvajanja, itd. Tako recimo imamo inžinjere, pravnike, ekonomiste, i druge koji se bave neformalnim obrazovanjem, projektovanjem, savjetovanjem, pisanjem propisa, ekonomskim analizama, izvođenjem radova, itd.  S druge strane imamo predstavnike vlasti i međunarodnih organizacije koji ispunjavaju svoje ciljeve djelovanjem kroz razne projekte, te u krajnjoj liniji zadovoljne korisnike kojima se kvalitet života i poslovna profitabilnost povećala. Jednostavno, u čitavom lancu treba nastojati pomiriti sve interese, što je u našem okruženju jako teško.

Zaista je mnogo uspješnih primjera, kao što su sanacije i obnove preko 100 javnih objekata u BiH, povećanju komfora, smanjenju računa za energiju, do preko 500 kvalifikovanih ljudi radi na poslovima vezanih za energijsku efikasnost. Mnogo objekata su realizacijom najjednostavnijih EE mjera kao što su toplotna izolacija i prozori smanjili troškove i do 50%, produžili vijek trajanja objekta, itd. Također, postoje javne ustanove koje su iz ušteda osposobile dodatne prostore, uredile vrtiće, nabavile razne uređaje, itd. U BiH kroz međunarodne i domaće projekte uloženo je oko 100 miliona dolara u direktne i indirektne EE mjere u samo zadnjih 6-7 godina, što je najbolji pokazatelj dobre prakse ulaganja u ovu oblast. Energijska efikasnost je fancy priča i pokretač razvoja industrije s mnogim korisnim aspektima.

Koji su dalji planovi razvoja nLogica?

Jusić – Kao što nam je i do sada bila praksa nastavljamo i ubuduće sa dodatnim učenjem jer to je to cjeloživotni ciklus, tzv. Demingov krug, ali svakako radimo i na proširenju mreže eksperata iz različitih oblasti kako bismo sinergijom doprinijeli ispunjenju zajedničkog održivog cilja očuvanja okoliša, smanjenja zagađenosti i prekomjernog zagrijavanja planete Zemlje, te klijentima ponudili optimalna poslovna rješenja.