Finansiranje zelene ekonomije

Prema najnovijim dostupnim podacima, gotovo 20 posto bruto domaćeg proizvoda Bosne i Hercegovine troši se na energiju, a što je tri puta više nego u SAD i EU. Istovremeno, povećanje cijena električne energije i gasa u BiH dovodi čak i do povećanja cijene energenata za potrošače. Građani BiH bi mogli donekle reducirati te troškove smanjenjem potrošnje putem mjera energijske efikasnosti.

Energijska efikasnost je najisplativiji način za štednju energije i novca, smanjenje emisije stakleničkih gasova, ponajprije CO2, te smanjenje negativnih uticaja na okoliš. Implementacija mjera energijske efikasnosti štedi novac krajnjih korisnika, koji ta sredstava mogu iskoristiti u druge svrhe. Također, energijska sigurnost se povećava jer se ukupna potreba za energijom smanjuje.

Bosna i Hercegovina je jedna od energijski najneefikasnijih zemalja u Jugoistočnoj Evropi. Najneophodnije je provoditi mjere energijske efikasnosti u stambenom sektoru, jer upravo ovaj sektor predstavlja najveći potencijal za uštedu energije i novca. U ukupnom energijskom miksu, stambeni sektor zauzima preko 60 posto u potrošnji energije, posebno posljednjih 20 godina. Stambene zgrade su mahom zastarjele, sistemi grijanja i hlađenja dotrajali, te nije zastupljena izolacija na objektima.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), uz podršku Evropske unije (EU), Federalnog ministarstva finansija Austrije (BMF) i Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), te u saradnji sa Sekretarijatom energetske zajednice (ECS) provodi program GEFF za Zapadni Balkan. Kroz ovaj program su osigurana sredstva za ulaganja u domenu zelene ekonomije u stambeni sektor, kao i za kompanije koje kroz svoje proizvode i usluge omogućavaju energijsku efikasnost i obnovljive izvore energije za domaćinstva.

Izvor: www.bhrt.ba